Shodno vašim laboratorijskim nalazima, ultrazvučnom pregledu štitnjače i kliničkom pregledu, endokrinolog odlučuje koja vrsta terapije je najbolja za pacijenta. Najčešće se ne koristi nikakva oralna hormonska terapija kod Hashimoto tireoiditisa, jer su nalazi hormona u balansu i samo su antitijela u krvi povišena.

Ako je rad štitne žlijezde pojačan, pacijenti su nervozni i razdražljivi, apetit je pojačan, ali se kilogrami gube, javlja se drhtavica i nepodnošenje topline. Koža je vlažna i topla, a na noktima se vide promjene.

Pojačan rad štitne žlijezde liječi se tireosupresivnim lijekovima, a kontrole hormona se rade svakih 4 – 6 tjedana. Terapija se koristi sve dok se nivo hormona u krvi neravnoteži. Nakon toga, liječenje se prilagođava još narednih 18 – 24 mjeseci. Ako su nakon 6 mjeseci normalni nivoi hormona, smatra se da je pacijent izliječen. Ponekad se u terapiji hipertireoze koristi i terapija radioaktivnim jodom, pa i kirurško odstranjivanje tiroidne žlijezde.

Smanjen rad štitne žlijezde liječi se lijekovima koji nadoknađuju manjak hormona, a terapiju prilagođava doktor endokrinolog na osnovu laboratorijskih vrijednosti hormona TSH u krvi. Rade se redovne kontrole laboratorijskih nalaza hormona na 6-12 sedmica kako bi hormoni štitne žlijezde bili u balansu. Smanjen rad štitne žlijezde uključuje često i smanjenu plodnost i spontane pobačaje kod žena. Zato je jako bitno kod žena koje se bore sa sterilitetom provjeriti i rad štitne žlijezde. Optimalan vrijednost TSH hormona za začeće i trudnoću je oko 1.

Tireoiditis i hipotireoza – liječenje prehranom

Sve zadnje studije koje su rađene na temu utjecaja prehrane na pojavu autoimunih bolesti dokazuju da gluten ima značajnu ulogu u nastanku autoimunih bolesti pa tako i Hashimoto tireoiditisa i hipotireoze. Postoji sve više dokaza kako osobe koje imaju dijagnozu Hashimoto tireoiditis istovremeno mogu biti i preosjetljive tj. intolerantne na gluten. Gluten je protein u žitaricama uz pomoć kojeg dolazi do razvijanja tijesta. Najviše ga ima u endospermu zrna (veći unutarnji dio zrna) pšenice, raži, ječma, u njihovim srodnim vrstama: pšenoraž (tritikale) – križanac pšenice i raži, pir (krupnik, dinkel, farro, spelt, spelta), kamut (drevna sorta pšenice), einkorn (stara vrsta pšenice), bulgur (prerađevina pšenice, odnosno kuhana, usitnjena te posušena pšenica), durum (tvrda, visokoproteinska pšenica), kus-kus (granule durum pšenice), te u manjoj količini u zobi. To je ljepljiva masa koja tijestu daje elastičnost. Kada tijelo ima preosjetljivost na gluten dolazi do bolesti koja se zove celijakija.

Neobična veza između autoimunih bolesti, kao što su Hashimoto bolest i celijakija, može se objasniti nizom unutrašnjih (npr. genetski faktori i prevelika ekspresija citokina) i vanjskih faktora (npr. okolina i prehrambene navike). Štitna žlijezda je posebno osjetljiva na nedostatak mikronutrijenta selena jer selenoproteini, proteini u čiju se strukturu ugrađuje selen, imaju vrlo važnu ulogu u biosintezi i aktivnosti hormona štitne žlijezde. Zbog toga se smatra kako manjak selena kod celijakije može biti ključni faktor koji direktno dovodi do oštećenja štitne žlijezde i crijevnog trakta.

Rezultati novijih istraživanja pokazuju na potrebu da osobe s Hashimoto tireoiditisom urade i serološke testove na celijakiju (testovi na antitijela AGA-IgA, AGA-IgG, TGA i EMA). Ako se bilo koji od seroloških testova pokaže pozitivnim, dodatno se preporučuje uraditi gastroduodenoskopiju i biopsiju duodenuma.

Na testovima intolerancije koje radim više od 15 godina vrlo često pacijenti koji imaju problem s radom štitne žlijezde imaju intoleranciju na gluten. Zanimljivo je koliko se samo prilikom izbacivanja glutena iz prehrane u trajanju od 3 mjeseca znatno smanje simptomi poremećaja rada štitne žlijezde, ali se normaliziraju i laboratorijski nalazi hormona i smanje vrijednost antitijela. Očigledno je da se prestankom unosa glutena u organizam smanjuje upalni proces u organizmu i autoimuna reakcija tijela.

Tijekom izmijenjenog režima prehrane u trajanju od minimalno 3 mjeseca potrebno je uključiti u  namirnice koje će pomoći štitnoj žlijezdi i eliminirati one namirnice koje joj otežavaju produkciju i lučenje hormona. U zamjenu za glutenske žitarice (pšenica, raž, ječam, speltu, kus-kus ) preporučuje se  koristiti  bezglutenske žitarice (zob, kukuruz, riža, heljda). Treba obratiti pažnju na unos namirnica bogatih selenom, jodom i vitaminom D.

Selen je obavezan mikronutrijent koji se treba unositi hranom, ali i suplementacijom. Preporučuje se dnevni unos selena 200mcg. Selena najviše ga ima u brazilskom orahu, morskim algama, lješnjacima, smeđoj riži, luku…

Namirnice bogate jodom su morske alge, Mozzarella sir, brusnice, ekološki jogurt, himalajska sol, krumpir pečen u ljusci.

Kod osoba koje boluju od Hashimoto sindroma često je smanjen nivo vitamina B12. Njega treba pojačati kroz konzumaciju sardine, mesa i mlijeko.

Technology photo created by peoplecreations - www.freepik.com

Nedostatak vitamina D možete nadoknaditi kroz hranu bogatu ovim vitaminom. Jedite ribu, jaja, mlijeko i mliječne proizvode i boravite na suncu. Naravno tu je uvijek suplementacija vitaminom D koja se preporučuje u zimskim mjesecima kada koža nije izložena suncu.

Potrebno je jesti namirnice s niskim glikemijskim indexom, jer namirnice s visokim GI dovode do većih oscilacija šećera u krvi i to utječe loše na žlijezde s unutrašnjim lučenjem u koju spada i štitna žlijezda. Namirnice s visokim glikemijskim indexom su slatkiši, tjestenina, peciva, čokolada, bijela riža, kokice…

Zdrave i korisne masnoće potrebno je uvesti u prehranu, a to su kokosovo ulje koje ubrzava metabolizam, potiče mršavljenje, podiže bazalnu temperaturu tijela. Esencijalne masne kiseline treba unositi kroz koštuničavo voće i Chia sjemenke. Morske alge imaju veliku količinu selena i zato se preporučuje upotreba algi u prehrani ili kroz dodatke ishrani npr. Spirulina Chlorella plus.

Stres kao jedan od uzroka nastanka Hashimoto tireoiditisa možemo spriječiti meditacijama ili prirodnim preparatom Rhodiolinom koji po sastavu predstavlja adaptogenu biljku Rhodiolu. Smatra se da svojim mehanizmom djelovanja utječe na niz medijatora stresa: smanjuje hormon kortizol koji je povišen tijekom stresa, ali i modulira serotoninski i dopaminogerički sistem. Adaptogene biljke imaju sposobnost harmonizacije i normalizacije brojnih vitalnih funkcija organizma, odnosno povećavaju otpornost organizma na stresne situacije.

Ne preporučuju se namirnice koje sadrže goitrogene supstance,  koje mogu ometati apsorpciju joda i time pogoršati stanje hipotireoze. Takve supstance nalazimo u soji i proizvodima od soje, kupušnjačama te određenom voću (npr. breskve), orašastim plodovima i sjemenkama npr. kikiriki, pinjoli, lanene sjemenke. Treba izbjegavati i namirnice koje će uz usporen metabolizam dovesti do viška kilograma. To su šećer, slatkiši, bijela riža, bijeli kruh.

Kako pomoći štitnoj žlijezdi?

Da biste ubrzali metabolizam i pomogli štitnoj žlijezdi da bolje radi preporučila bih vam :

  • 3 redovna obroka dnevno, uz jednu užinu
  • Razmak između doručka i večere mora biti najmanje 11h
  • Doručak: sjemenke+proteini
  • Ručak: biljna vlakna( povrće)+proteini ( meso sve sem crvenog, riba, bjelance)
  • Večera najlaganiji i najmanje obiman obrok , najkasnije 3h prije spavanja: juha od povrća, povrtna salata sa sjemenkama
  • Fizička aktivnost 5x tjedno 45 minuta kao što su šetnja, plivanje, bicikl ili brzi hod. Fizička aktivnost mora biti sa 70% fizičkog napora. Usprkos svim simptomima koji se mogu pojaviti, natjerajte sebe da pojačate fizičku aktivnost, pogotovo ako ste dobili na kilaži. Pretilost može uzrokovati niz drugih bolesti, poput srčanih oboljenja ili dijabetesa. Teži fizički napori se nikako ne preporučuje osobama s Hashimoto sindromom, treba imati granicu zbog zamaranja.

Na kraju bih vam rekla i nešto o interakciji hrane i suplemenata i hormonske terapije koja se koristi kod Hashimoto hipotireoze.

Supstitucija hormonskom terapijom koja se preporučuje kod problema sa štitnom žlijezdom je Euthyrox i Letrox. Ako pijete nešto od ove terapije morate obratiti pažnju da :

  • Ne pijte kavu i ne uzimajte suplemente s vlaknima (npr. Inulin) 1h prije i 1h poslije uzimanja lijeka.
  • Amino kiselina L-tirozin kao dodatak prehrani tj .suplement (ovdje se ne misli na onu količinu koja se unosi hranom) u kombinaciji sa supstitucijom hormonima može dovesti do povećanog lučenja hormona štitne u tijelu. Oprez kod Hipertireoze!
  • Levodopa, lijek koji se koristi kod Parkinsonove bolesti ima interakciju s tirozinom koji smanjuje djelovanje L -dope, zato se ne preporučuje uzimati ove lijekove u isto vrijeme, razmak 2h.
  • Kada uzimate suplemente kalcija sa supstitucijom hormona za štitnu žlijezdu minimalan razmak između ovih lijekova mora biti najmanje 4h.
  • Kada uzimate suplement krom pikromat razmak između uzimanja hroma i sintetske terapije mora biti najmanje 3h jer krom usporava djelovanje hormonske supstitucijalne terapije.
  • Alfa lipoična kiselina se ne preporučuje uz hormonsku terapiju za štitnu žlijezdu.

 

Autorica: Mr sc.dr Gordana Ljoljić Dolić, specijalista fizijatar-nutricionista