Debljina nije samo uzročnik, već je i sama postala kronična bolest koju treba liječiti. Ona nije samo estetski, nego i zdravstveni problem – glavni je naglasak konferencije „Pretilost kao jedno od ključnih javnozdravstvenih pitanja u Hrvatskoj“ u organizaciji Gradskog društva Crvenog križa Zagreb.

Maja Vajagić, dr. med. spec. javnozdravstvene medicine te voditeljica tima u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar, istaknula je kako je debljina javnozdravstveni prioritet u koji je potrebno ulagati osobito u kontekstu podataka da u Hrvatskoj osobe prekomjerne tjelesne težine i pretile osobe čine 65 posto stanovništva, što je najveća stopa među državama članicama Europske Unije.

”Trend debljine je u porastu, a nezdrav način života ne dovodi samo do bolesti, već i do smrtnosti. Za prevenciju, ali i liječenje prekomjerne tjelesne težine i debljine potrebno se tijekom cijelog života pridržavati preporuka o zdravim životnim stilovima – uravnoteženo se hraniti, redovito baviti tjelesnom aktivnošću te se pridržavati uputa svog liječnika”, naglasila je Vajagić.

Kad je riječ o pravilnoj prehrani ključnim smatra povećanje konzumacije voća i povrća te uravnoteženih obroka koji se sastoje od proteina, masti i ugljikohidrata. Izbjegavati bi trebalo zaslađena pića, alkohol, slatkiše, previše soli i prerađenu hranu te se istovremeno redovito baviti tjelesnom aktivnošću. Navodi kako bi građani trebali čitati deklaraciju jer namirnice znaju imati puno skrivenih soli i šećera koji služe kao konzervansi.

U svom se izlaganju dr. Vajagić osvrnula i na Hrvatske smjernice za liječenje odraslih osoba s debljinom objavljeno od strane Hrvatskog društva za debljinu. Ondje je istaknuto pet koraka pri liječenju osoba s prekomjernom tjelesnom masom, a to su: prepoznati, procijeniti, preporučiti, postaviti cilj i pratiti.

U inicijalnom koraku liječnici i drugi zdravstveni radnici trebali bi pristupiti prepoznavanju debljine kao kronične bolesti, a prema osobama s prehranjenošću ili debljinom odnositi se na motivirajući način, postavljajući primjerena pitanja i pažljivo slušajući odgovore. Drugi je korak procjena stanja osobe korištenjem odgovarajućih mjerenja i utvrđivanjem temeljnih uzroka, a nakon toga slijede preporuke za mogućnosti liječenja koje uključuju savjete o promjeni načina života, prehrani, tjelesnoj aktivnosti te adekvatnoj terapiji. Sljedeći je korak postavljanje realnih ciljeva i individualiziranog plana liječenja, a posljednja stavka je praćenje i kontinuirana procjena osoba s prehranjenošću ili debljinom.

Ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa Zagreb, Petar Penava, izjavio je kako događaji poput održane konferencije „Pretilost kao jedno od ključnih javnozdravstvenih pitanja u Hrvatskoj“ doprinose vidljivosti ovako važne teme u javnom prostoru te da oni kao društvo svojim nastojanjima pokušavaju građanima usaditi zdrave životne navike. ‘

”Odsjek zdravstvenih programa i projekata GDCK Zagreb sudjeluje u nizu aktivnosti kojima je svrha usvajanje pravilnog odnosa prema redovitoj vježbi i uravnoteženoj prehrani. Samo smo prošle godine održali 25 edukacija, više od 1.000 mjerenja krvnog tlaka te više od četiri stotine biometrijskih mjerenja”, istaknuo je Penava i nadodao kako je otprilike deset posto populacije Zagreba prošlo navedene programe.

Osvrnuo se, također, i na važnost ove teme u smislu prevencije istaknuvši da su podaci o debljini alarmantni na svim razinama, a osobito zabrinjava činjenica što se javljaju kod sve mlađe populacije. Više od trećine djece u dobi od osam godina ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu, stoga je nužno poduzeti konkretne mjere. Tako se primjerice u prostorima Doma Crvenog križa Grada Zagreba na Sljemenu, već četiri desetljeća, odvija program Škola u prirodi, a samo je prošle godine prisustvovalo više od dvije tisuće učenika.

Konferencija „Pretilost kao jedno od ključnih javnozdravstvenih pitanja u Hrvatskoj“ održana je u sklopu projekta „Potpora zdravstvenom sustavu kroz informiranje građana“ (UP.02.2.1.08.0056) koji je sufinanciran sredstvima Europskog socijalnog fonda. Ukupna vrijednost projekta je 494.460,00 HRK (65.626,12 EUR). Korisnik sredstava projekta je Gradsko društvo Crvenog Križa Zagreb