Bolesti štitnjače zauzimaju drugo mjesto u endokrinološkim bolestima (odmah iza šećerne bolesti). Učestalost i raznovrsnost bolesti štitnjače razlog je što se u okviru endokrinologije razvilo posebno područje – tireologija. Bolesti štitnjače zahvaćaju sve ljudske rase i prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, danas u svijetu boluje, ili se od bolesti štitnjače liječi oko 250 milijuna ljudi.
Guša (struma)
Najčešća je bolest štitnjače guša poznata još kao struma. U Europi je naročito prisutna u pirinejskom i alpskom području, ali je ima i u našim krajevima. U područjima deficita joda (zemlja, voda, hrana) češća je pojava strume koja se naziva endemskom. Za razliku od te gušavosti, sporadična struma nastaje, ili zbog strumogenih čimbenika (tvari koje otežavaju sintezu tireoidnih hormona), ili zbog raskoraka između potreba organizma za jodom i njegovog unosa hranom (pojačan rast u pubertetu, trudnoća, dojenje…
Tireoiditisi
Upalne bolesti štitnjače (tireoiditisi) uzrokovane su poznatim, ili nedovoljno poznatim čimbenicima. Naglo nastaju akutne (bakterijske) upale i subakutne upale, nepoznate, ili moguće virusne etiologije.
Hipertireoza
Kod autoimunih bolesti štitnjače, hipertireoze ili Basedowljeve bolesti, koja je ujedno i najčešća bolest štitnjače s povećanom funkcijom, identificirana su protutijela u krvi za još neidentificirani antigen, a čest je uzrok hipotireoze razvitak kroničnog autoimunog (Hashimotovog) tireoiditisa.
Graves-Basedowljeva bolest
Graves-Basedowljeva bolest (hipertireoza s difuznom strumom i oftalmopatijom) nepoznatog je uzroka, pojavljuje se u bilo kojoj dobi, najčešće u trećem i četvrtom desetljeću života, češće u žena nego u muškaraca (omjer do 7:1).
Izvor: Nastavni Zavod za javno zdravstvo PGŽ
